Sivi petak za bh. ekonomiju: Šta za poslovanje bh. kompanija znači stavljanje na listu Moneyvala?

U velikom smo problemu, poručuju finansijski stručnjaci. Situacija će biti teža nego kada smo na neslavnoj listi bili u periodu od 2015. do 2018. godine.

"Kontrola svih novčanih transakcija u zadnjih deset godina je značajno pooštrena i to će biti ogroman problem i za građane i za privredu. Naravno, doći će, ne do slabljenja određenih bankovnih transakcija ili učešća korespondencijskih banaka, već vrlo moguće do kompletnog odustajanja i otkazivanja saradnje sa BiH od strane istih. Ono što nas očekuje zaista je jedan ogroman problem i možemo slobodno reći da BiH ovo sebi nije smjela dopustiti", rekao je ekonomista Draško Aćimović.

Sve transakcije koje dolaze u BiH ili one koje idu van naše zemlje biće pod posebnim režimom praćenja, opterećene dodatnim administrativnim provjerama, a samim tim i troškovima, upozoravaju iz Udruženja banaka Federacije.

"Posljedice će prvenstveno i u prvom redu osjetiti bh. kompanije koje imaju veći broj i veći iznos prekograničnih plaćanja, veliki uvoznici i izvoznici koji će za svoje transakcije sada morati plaćati više, morati čekati duže da se one realizuju, a posebnu opasnost predstavlja mogućnost da međunarodne finansijske institucije počnu obustavljati ili onemogućavati buduće uspostave korespondentnih odnosa", smatra direktor Udruženja banaka Federacije BiH Edis Ražanica.

Jedan od ključnih uslova koji je ostao neispunjen je usvajanje državnog zakona o upravljanju nelegalno stečenom imovinom. Uslijedilo je prebacivanje odgovornosti.

"Predstavnici iz Republike Srpske ne slažu se da se upravljanje otetom imovinom dešava na državnom nivou tamo gdje mora po Ustavu, tamo gdje ljudi od nas to traže. Mi smo bili spremni da se ta imovina stavlja na raspolaganje nižim nivoima vlasti zbog razvoja i ekonomije, ali oni su u tome istrajni i doveli su nas isključivo krivicom SNSD-ovih ministara na sivu listu", rekao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Federacija BiH nije usvojila neophodni registar stvarnih vlasnika, a ministar pravde optužuje za to Svjetsku banku i loš softver koji pojedini općinski sudovi nisu mogli prihvatiti, dok iz Republike Srpske za sivi scenarij optužuju Federaciju BiH.

"Navedeni projekt nije okončan jer pilot sudovi, odnosno Općinski sud u Sarajevu i Općinski sud u Travniku, nikada nisu prihvatili niti odobrili softverska rješenja koja su prepuna manjkavosti i koja usporavaju registraciju poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Manjkavost projekta Svjetske banke dovela nas je u ovu nezavidnu situaciju", rekao je ministar pravde FBiH Vedran Škobić.

"I onda svi treba da trpimo te posljedice zato što za takvu stvar koja je bitna kada je u pitanju sprječavanje terorizma i pranja novca oni apsolutno nisu ništa uradili, šta da komentarišem mi smo uradili, mi uvijek uradimo svoj dio posla", dodao je premijer RS-a Savo Minić.

A da je ovaj korak važan u borbi jedne zemlje protiv korupcije, pojašnjavaju iz organizacije Transparency International.

"Kada se npr. gleda to da li su eventualno firme čiji su vlasnici povezani s osobama na vlasti ili su politički eksponirana lica vlasnici velikog ili nekog broja kompanija koje potencijalno možda posluju s državom da bi se spriječio i sukob interesa i korupcija generalno", navela je Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

Uz sve, usporene će biti i uplate bh. dijaspore u matičnu zemlju, koje godišnje prelaze čak četiri milijarde, a na čekanje bi mogle i strane investicije.

Na koncu, iako odvojen proces, pristup BiH jedinstvenom prostoru za plaćanje eurima, tzv. SEPA, nakon dospijevanja na sivu listu više neće biti veliki podvig. Iako će transakcije biti brze, proces koji će zbog provjera uslijediti prije tih transakcija, kažu upućeni, unazadit će i ovu pozitivnu priču.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad